Hrvatska gastronomija
Hrvatska gastronomija
Raznovrsna prehrana
bogata tradicija
Zahvaljujući brojnim gospodarskim, prirodnim i kulturnim utjecajima, hrvatska je kuhinja veoma raznolika, čini važan dio sveukupnog identiteta Hrvatske i kao takva ima važnu ulogu u turističkoj promociji zemlje.
Generalno je možemo podijeliti u četiri veća područja od kojih se svaka regija odlikuje svojim specifičnostima.
Glavna obilježja dalmatinske kuhinje
... su lagana prehrana s puno povrća i samoniklog bilja. Prevladavaju riblja jela i plodovi mora od kojih se rade brudeti i buzare.
Stonske su kamenice tako poznate diljem svijeta, a idealno ih je kombinirati s nekim od poznatih peljeških vina, poput Dingača ili Plavca.
Pašticada je poznati dalmatinski specijalitet koji se najčešće poslužuje uz njoke. Priprema se od govedine uz dodatak začinskog bilja, suhih šljiva i crnog vina, a iako ne postoji jedinstveni recept već je svaka obitelj priprema na svoj način, kao finalni je rezultat ključna sinergija slatkog, gorkog i kiselog okusa. Pršut i panceta su suhomesnati proizvodi koji se dobivaju od svinjetine, dimljenjem i sušenjem na otvorenom. Upravo se uz pršut ili dobru čašu crnog vina može konzumirati i delicija svjetskog glasa, čuveni ovčji sir s otoka Paga. Osim Paškog sira koji je međunarodno i višestruko nagrađivan, svjetski je poznat i liker od višnje Maraschino, koji se tradicionalno proizvodi u Zadru.
Specifičnost istarskog kulinarstva
... leži u spoju mediteranske i kontinentalne kuhinje. Istarska maneštra tradicionalno je istarsko jelo koje se priprema od raznih kombinacija mesa i povrća, a s prvim se proljetnim danima beru i šparoge, izuzetno zdrava namirnica od koje se radi i fritaja.
Tartuf je gljiva intenzivnog mirisa koja raste pod zemljom. Iznimno je cijenjen proizvod i kao takav postiže visoke cijene na svjetskom tržištu. Najveće je nalazište tartufa Motovunska šuma, a bijeli tartuf se ubraja među najkvalitetnije vrste. Uz tartufe se poslužuju i vrhunska istarska vina poput malvazije i terana.
Uz vinogradarstvo, u Istri je duga i tradicija maslinarstva. Maslinovo je ulje osnovni začin jelima, a diljem se Istre održavaju i brojne smotre maslinovog ulja na kojima ova regija, između ostalog, gradi svoju prepoznatljivost. Od ostalih je proizvoda potrebno spomenuti i razne vrste tjestenina, poput fuža i pljukanaca, jela ispod peke-čripnja i istarske kobasice i pršut, a svaki je obrok idealno započeti ispijanjem čašice domaće rakije, biske ili medice. Ako ostane mjesta za desert, preporučujemo kroštule ili fritule.
Specifičnost istarskog kulinarstva
... leži u spoju mediteranske i kontinentalne kuhinje. Istarska maneštra tradicionalno je istarsko jelo koje se priprema od raznih kombinacija mesa i povrća, a s prvim se proljetnim danima beru i šparoge, izuzetno zdrava namirnica od koje se radi i fritaja.
Tartuf je gljiva intenzivnog mirisa koja raste pod zemljom. Iznimno je cijenjen proizvod i kao takav postiže visoke cijene na svjetskom tržištu. Najveće je nalazište tartufa Motovunska šuma, a bijeli tartuf se ubraja među najkvalitetnije vrste. Uz tartufe se poslužuju i vrhunska istarska vina poput malvazije i terana.
Uz vinogradarstvo, u Istri je duga i tradicija maslinarstva. Maslinovo je ulje osnovni začin jelima, a diljem se Istre održavaju i brojne smotre maslinovog ulja na kojima ova regija, između ostalog, gradi svoju prepoznatljivost. Od ostalih je proizvoda potrebno spomenuti i razne vrste tjestenina, poput fuža i pljukanaca, jela ispod peke-čripnja i istarske kobasice i pršut, a svaki je obrok idealno započeti ispijanjem čašice domaće rakije, biske ili medice. Ako ostane mjesta za desert, preporučujemo kroštule ili fritule.
Kuhinja Like i Gorskog kotara
... na ovom su području ljeta kratka a zime hladne, što ujedno utječe na ponudu hrane. Odlika ovdašnje kuhinje je jednostavnost i čine je uglavnom jela od mesa, pretežito janjetine i govedine, a poznata su i jela od divljači, poput gulaša od srnetine. Najčešći prilog uz jelo je krumpir – poznate ličke pole. U tamošnjim se šumama mogu naći različite vrste gljiva, a od mliječnih je proizvoda poznat i sir škripavac. U svakodnevnoj su uporabi i kuhani kukuruz, kiseli kupus, grah, te kozje i kravlje mlijeko. Poznata je i izuzetno jaka rakija šljivovica te rakije od šumskog voća i one miješane s medom.
U sjevernoj i središnjoj su Hrvatskoj
... zastupljeni mliječni proizvodi poput svježeg kravljeg sira ili sira začinjenog crvenom paprikom i češnjakom. Svinjetina i meso od peradi su najčešće na meniju, a pećena purica s mlincima poznato je jelo s tog područja. Tradicionalno jelo su i zagorski štrukli koji mogu biti slani i slatki, kuhani i pečeni.
Od deserata se izdvajaju međimurska gibanica, poslastica od četiri nadjeva i čuvene samoborske kremšnite koje se mogu pronaći u mnogim slastičarnicama.
U sjevernoj i središnjoj su Hrvatskoj
... zastupljeni mliječni proizvodi poput svježeg kravljeg sira ili sira začinjenog crvenom paprikom i češnjakom. Svinjetina i meso od peradi su najčešće na meniju, a pećena purica s mlincima poznato je jelo s tog područja. Tradicionalno jelo su i zagorski štrukli koji mogu biti slani i slatki, kuhani i pečeni.
Od deserata se izdvajaju međimurska gibanica, poslastica od četiri nadjeva i čuvene samoborske kremšnite koje se mogu pronaći u mnogim slastičarnicama.
Područje sjeveroistočne Hrvatske
... odnosno Slavonija i Baranja poznate su po proizvodima od svinjetine. Od suhomesnatih su proizvoda poznati kulen, kulenova seka i čvarci, a od svinjskog se sala rade i poznati kolači, salenjaci.
Čobanac je jelo koje se izvorno pripremalo u prirodi, a iako ima više varijanti recepata, u njegovoj se pripremi koristi nekoliko vrsta mesa i ljuta paprika. Među veće slavonske specijalitete spada i paprikaš, popularno nazvan fiš-paprikaš jer se radi od više vrsta slatkovodnih riba, a glavni začin mu je također slatka i ljuta mljevena paprika.
Na kraju treba spomenuti i slavonsku šljivovicu, voćnu rakiju koja se poslužuje na početku ali i kraju svakog obroka.